NIJE DUBROVNIK Ovo je najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj
'Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija'
O tome što će se događati na tržištu nekretnina? Hoće li cijene i dalje rasti? Kako do stana? Zašto su se cijene starih stanova na neatraktivnim lokacijama prenapuhale? su u Studiju 4 HRT-a govorili Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.
Mihaljinec Knežević je rekla kako je na našoj obali izuzetno veliki postotak kupovanja nekretnina stranih kupaca.
- Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan - govori.
Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima po moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.
- Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu - rekla je.
Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponude nema dovoljno. Građaninu s prosječnim primanjima se nema što ponuditi, naglašava.
- Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji, povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No, rast cijena se usporio - kaže Mihaljinec Knežević.
Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije covida.
- Prije covida udio stranaca u kupnji nekretnine je bio u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto - kazao je.
Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU, no kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.
- Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako bi mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano 19,6, Beograd 19,4 - istaknuo je.
Mihaljinec Knežević je kazala kako je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima.
- Ne vidimo drastičan pad cijena kao što je to bilo 2008. i 2009. godine. Tada smo imali veliki fond neprodanih stanova, a sada nekretnina nemamo dovoljno - rekla je.
Dodaje kako se potrošio fond kupaca koji su spremni plaćati previsoke cijene za nekvalitetne nekretnine i najviše u rabljenim stambenim objektima vidimo usporavanje rasta cijena, naglasila je.
- Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava - ističe.
Papeš smatra kako bi država trebala zaštititi od dizanja cijena nekretnina, a Mihaljinec Knežević naglašava kako Hrvatska nema stambenu politiku.
Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u hrvatskoj, Papeš je rekao kako je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života, blizina europskih destinacija.
Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija - naglašava.
Papeš govori kako je rađena analiza. Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini, mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednost od 165 posto, a ako se isti stavio u najam moglo se zaraditi još 112 tisuća eura - rekao je.
