Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Unsplash Velik interes za splitski studij Mediteranske poljoprivrede

Velik interes za splitski studij Mediteranske poljoprivrede

Ove godine upisano 30 studenata

U vrijeme pandemije, ljudi su počeli uređivati davno zapuštena polja, kupovati sadnice, uređivati vrtove i okućnice kao nikad prije. Suočili smo se i s činjenicom da smo ovisni o uvozu hrane. Istodobno, po cijeloj su Dalmaciji hektari neobrađenih polja. Ne iznenađuje, stoga, izniman interes za lani pokrenut studij Mediteranske poljoprivrede, objavio je HRT.

Laboratorijske vježbe nemaju virtualne zamjene, pogotovo ako studirate poljoprivredu. Prvi naraštaj proučava kakvoću tla.

- Veliki dio samih predavanja i vježbi provodi se u kolekcijskim vinogradima Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša gdje se nalazi veliki broj autohtonih sorti koje ne možemo pronaći u proizvodnji i koja čekaju svoju renesansu na jedan način, govori dr. sc. Ana Mucalo, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.

Kao i hrvatska poljoprivreda.

- Naš zadatak je da educiramo mlade ljude kao neki temelj  daljnjeg razvoja poljoprivrede, ali naravno imamo još dosta posla da bi to postalo i dohodovno i da se mladi ljudi radije odlučuju za takav potez, ističe doc. dr. sc. Leo Gracin, voditelj studija Mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu.

Studij zajedno provode splitsko sveučilište i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša. Spojili su edukaciju s istraživanjem i inovacijom. Na smjerovima vinarstvo i vinogradarstvo ili hortikultura - izbora koliko i plodne zemlje.

- Jedan dio studenata ima i svoju nekakvu proizvodnju na svojim OPG-ima ili žele se baviti u tom smjeru, do u velikim firmama i laboratorijima gdje će se baviti analizama tla, gdje će se baviti utjecajem poljoprivrede na okoliš, kaže dr. sc. Marko Runjić.

- Uglavnom, uvijek ću se držati zemlje, a sada vidjet ćemo kako bude, stvari za Hrvatsku, za poljoprivredu nisu u zadnje vrijeme toliko dobre, ali ja se nadam da će se stanje poboljšati i da će poljoprivreda procvast i vratiti se na vrh, naglašava Frane Matoković, student mediteranske poljoprivrede.

Trideset studenata na godinu malen je korak naprijed. Ali dugoročno ulaganje, donosi HRT.

Vaša reakcija na temu