Komisija je danas predložila akt o industriji s nultom stopom emisija kako bi se povećala proizvodnju čistih tehnologija i osigurala spremnost Unije za prelazak na čiste izvore energije.
Predloženom uredbom stvorit će se bolji uvjeti za projekte s nultom neto stopom emisija u Europi i privlačenje ulaganja kako bi do 2030. opći strateški kapaciteti za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija dosegnuli 40 % potreba Unije. Time će se ubrzati napredak u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2030., kao i prelazak na klimatsku neutralnost, uz istodobno poticanje konkurentnosti industrije EU-a, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i podupiranje nastojanja EU-a da postane energetski neovisan.
Predsjednica von der Leyen najavila je tu inicijativu kao dio industrijskog zelenog plana. Zajedno s prijedlogom europskog zakona o kritičnim sirovinama i reformom modela tržišta električne energije, Aktom o industriji s nultom stopom emisija utvrđuje se jasan europski okvir za smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu.
Kako bi dodatno poduprla uvođenje vodika iz obnovljivih izvora unutar EU-u i uvoz od međunarodnih partnera, Komisija je danas predstavila prijedloge o ustroju i funkcijama Europske banke za vodik.
Kritične sirovine: osiguravanje sigurnih i održivih lanaca opskrbe za zelenu i digitalnu budućnost EU-a
Komisija danas predlaže sveobuhvatan skup mjera kako bi se osigurao pristup EU-a sigurnoj, raznolikoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama. Kritične sirovine neophodne su za širok skup strateških sektora, uključujući industriju s nultom stopom emisija, digitalnu industriju, zrakoplovno-svemirski sektor i obrambeni sektor.
Iako se predviđa drastično povećanje potražnje za kritičnim sirovinama, Europa se u velikoj mjeri oslanja na uvoz, često od monopolističkih dobavljača iz trećih zemalja. EU treba ublažiti rizike za lance opskrbe povezane s takvim strateškim ovisnostima kako bi povećao svoju gospodarsku otpornost, što je naglašeno nestašicama nakon pandemije bolesti COVID-19 i energetskom krizom nakon ruske invazije na Ukrajinu koje mogu ugroziti nastojanja EU-a da ostvari klimatske i digitalne ciljeve.