Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Stefan Schweihofer / Pixabay PROMETNI STRUČNJAK 'Električni automobili su precijenjeni'

PROMETNI STRUČNJAK 'Električni automobili su precijenjeni'

Objasnio i zašto

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovao je Željko Marušić, novinar koji se bavi prometom. Govoreći o električnim automobilima rekao je da su električni automobili precijenjeni i da ne savjetuje kupovinu tih automobila za obitelj.

- Precjenjuje se ekološki benefit. Sama cijena energije, kilovatsat brzih punionica je 1,2 - 1,3 eura. Kad uspoređujete dizelski i električni automobil to je niža razina brzine. Ne govorimo o brzinama od 150-160, jer kada vozite električnim automobilom vozite 120 na sat. Tada dizelski automobil troši 5 litara, što iznosi 8-9 eura, dok električni automobil troši 15-18 kilovatsati električne energije koja se plaća po struji, što iznosi 20 eura. I to je preskupo. Isplativost električnog automobila nakon pet godina, koliko ćete ga moći prodati i kome, a da ne spominjem funkcionalnost. Kada putujete iz Splita u Zagreb, prvo se morate popeti na Sveti Rok, a onda gledati prvu stanicu, rekao je te istaknuo kako bih svima savjetovao da povuku ručnu kočnicu i dobro razmisle.

Na argumentaciju da električni automobili manje zagađuju, da nema buke, da su manji troškovi vožnje, te da je lakše održavanje i veća sigurnost, Marušić je rekao da je to sve upitno.

- Ekologija je pitanje premještanje zagađenja. Dokazano je da dizelski automobili zagađuju manje od električnog jer treba proizvesti litij, treba proizvesti bakar, pa i cijeli automobil.

Osvrnuo se na referendum u Parizu da se iz centra grada odstrane velika SUV vozila i da parkiranje za njih bude 18 eura po satu. Rekao je kako to ima logike.

- Predlagao sam to i kod nas. Ne može cijena parkinga biti ista za Mercedes S klase i Fiat pandu, rekao je.

Istaknuo je kako je problem kad su u pitanju električni automobili slojevit, te da su interesi velikih, a da mi trebamo slijediti koliko možemo. 

- Trebamo vidjeti odakle nam električna energija, kako ju distribuirati, kako ćemo riješiti punionice po gradu. Ta tranzicija će ići sporije, rekao je, te dodao kako nije generalno protiv toga, ali da treba prihvatiti onoliko koliko odgovara našim nacionalnim interesima.

Projekt robotaksija

Osvrnuo se i na projekt robotaksija. 

- Hrvatska je u velikom plusu s Rimcem jer je on velika promocija za Hrvatsku, ali projekt, kako je zamišljen, nije dobar jer je neostvariv u zatvorenim sustavima. To bi trebalo napraviti u posebnim zonama. Predlažem da napravimo jednu državu, dva sustava, da razdvojimo turističke zone gdje ćemo bitno povećati kvalitetu i cijenu i tu forsiramo električna vozila.

Predložio je da se od Svete Nedelje do Samobora napravi posebna zona, super kompleks s tim vozilima i da to bude turistička atrakcija.

- Pustiti robotaksi po gradu to ne ide. Mora biti pametan auto u pametnom gradu, rekao je. 

Vijeće Europe i Europski parlament odlučili su da dizelski i benzinski automobili do 2025. 'idu proć'. Marušić smatra kako to neće biti moguće, te da će mjera biti revidirana jer je potpuno nerealna.

Smatra i kako će zaživjeti autonomna vožnja koja se propagira kroz Teslu, jer kako je rekao "to zamjenjuje vozače koji su puno nesigurniji".

- To je put u budućnost, ali treba ići korak po korak. Ima puno dvojbi od tehnoloških, ekoloških, ali i etičkih.

Ulaganja u željeznicu?

Željeznica je rak rana Hrvatske, a Marušić smatra kako se nama ne isplati previše ulagati u željeznicu. 

- Željeznica je budućnost svih razvijenih zemalja, ali ona je isplativa ako ima industriju. Nama se ne isplati previše ulagati u željeznicu i ja bi kod nas većinu ulagao u autoceste. To je budućnost, rekao je. 

- Nama je željeznički pravac vitalan Zagreb - Rijeka - Krk do Omišlja i pravac prema Mađarskoj i Zapadnoj Europi. To moramo forsirati. Ovo sam govorio, vezano za situaciju u području Zagreb, Split, preko Knina. Ta pruga je već stara i tu nema industrije. Mi bi mogli biti za Europu destinacija, dakle, riječki bazen i mogli bi konkurirati puno bolje luci u Kopru, pa i u Trstu, jer Rijeka ima veće i bolje maritimne mogućnosti, samo što je taj transportni dio lošiji, rekao je.

Ukinuti poticaje

Osvrnuo se i na poticaje. Rekao je kako su oni vrlo problematični, neiskreni i štetni. 

- Nije samo pitanje poticaja za električna vozila, nego poticaja za hibridna vozila. Tu je posebni problem, što je otkrila Njemačka, da je to ustvari prevara. Imate plug-in hibrid koji statistički ili službeno troši 1,9 litara na 100 kilometara, koji punite svaki dan. Međutim, to su vozila koja ljudi kupuju na tvrtke ili dobivaju kao službena vozila. I oni ih uopće ne pune po noći i onda ta vozila troše 5 do 8 puta više, 500 do 800 posto više, a netko im je dao poticaje. To je čista prevara. Poticaje bi trebalo ukinuti i sve dati na tržište. Onda će proizvođači električnih automobila koji su napuhali cijene, sami sniziti cijene. I to je pošteno. Zašto bi netko tko nema mogućnosti kupiti automobil kroz te poticaje, koji su opet novac građana, financirao bogataše?, upitao je Marušić.

Novi sustav naplate cestarine

Godine 2026. trebao bi zaživjeti novi sustav naplate cestarine. Marušić kaže kako će taj model beskontaktne naplate donijeti sigurnost.

- Ovo je sustav naplate po kilometru. Što se tiče Hrvatske, mislim da je to dobra stvar utoliko što mi kontroliramo promet najbolje preko ljeta. Mi imamo najveći diskontinuitet među svim državama EU-a. Imamo jedan ekstreman promet preko ljeta, a onda kasnije prilično prazne ceste. Kad bi imali primjerice vinjete, da mi dodatno povećamo promet, nema prostora za par posto moglo bi doći do zagušenja. S druge strane, ovaj sustav donosi sigurnosni aspekt. Sva vozila će sada biti evidentirana. Mi sada imamo veliki problem s kontrolom nelegalnih ulazaka, rekao je te dodao da se slaže s onima koji kažu da bi trebalo bolje modelirati promet i omogućiti građanima jeftiniji promet izvan turističke sezone.

Prometne gužve u Zagrebu

Osvrnuo se i na velike prometne gužve u Zagrebu. 

Smatra kako je najveći problem što su perspektivni pravci zagušeni izgradnjom koja nije bila predviđena i po propisu.

- Gradske vlasti nisu dobro reagirale u situaciji u kojoj su se zatekli i kritizirao sam njihova rješenje. Ne možemo prelijevati iz jednog džepa u drugi, moramo stvarati nove vrijednosti, kaže Marušić.

- Konkretno, oni su prenamijenili u Držićevoj ulici jedan prometni trak za biciklističku stazu. U radno vrijeme tu prođe tri bicikla, a povećala se gužva. Zatvorili su staru Vlašku. Tamo je sada pješačka zona, međutim, taj cijeli sjeverni dio koji ide tom trakom, sada je dobio dodatno zagušenje jer taj dio prometa koji se odvajao, sad se tu nakuplja u Palmotićevoj i nastaje kaos. Mi moramo imati nove projekte. Jedan od projekata je svakako spajanje novog mosta koji bi se trebao napraviti u području Jaruna. On je sada na neki način kompromitiran izgradnjom, ali postoji mogućnost da se on napravi. Drugi veliki problem Zagreba je spajanje nove Branimirove na Vukovarsku, jer absurd je da je sada Prometni fakultet prometno najizoliraniji fakultet u Zagrebu. Trebalo bi taj dio grada povezati, da grad prodiše, smatra.

Kao rješenje za Zagreb vidi sjevernu obilaznicu, izgradnju tunela ispod Sljemena prema Gračanima i povezati ju prema zapadnom dijelu.

- To su strateška rješenja kada govorimo o prometu. Međutim, zagovaram sustavno rješenje. Jedan od problema je kad dođe nekakav strani državnik onda se zatvori cijeli grad. Mislim da je to absurd. Predlažem da se izmjeste sve te državne institucije u područje Buzina, tamo gdje je Zračna Luka, rekao je.

Osvrnuo se i na problem izgradnje stadiona.

- Bila je povijesna prilika da se izmjesti stadion iz centra grada, jer kad imate nogometnu utakmicu, tada 40.000 ljudi okupira grad, i imate gomilu vozila bez potrebe. Dakle, jedno dugoročno rješenje je primjena svih mjera, promicanje rada od kuće, promicanje dijeljenja vozila i dugoročno bi trebalo napraviti metro, zaključio je Marušić.

Vaša reakcija na temu