Dan je državnosti

Hrvati obilježavaju Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti.

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Izmjenama iz 2001. godine praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan Dan Hrvatskoga sabora. Istim izmjenama spomendan Dan Hrvatskog sabora 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti.

Od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja, 25. lipnja obilježava se Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora (spomendan).

Zbog dvaju datuma koji su postali spomendani, za razliku od jednog prijašnjeg, praznikom je proglašen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji se obilježava 18. studenoga.