Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: press BORZAN UPOZORILA 'EU mora hitno smanjiti bacanje hrane'

BORZAN UPOZORILA 'EU mora hitno smanjiti bacanje hrane'

'Zabrinjavaju nove brojke'

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan oštro je reagirala na novo europsko istraživanje o količini otpada od hrane. Pozvala je na odlučne mjere u borbi protiv bacanja.

Naime, najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je Europska unija u 2022. proizvela 59,2 milijuna tona otpada od hrane, što znači da je svaki stanovnik proizveo u prosjeku 132 kg otpada. Najveći dio otpada dolazi iz kućanstava.

'Nove brojke zabrinjavajuće su! Gotovo polovica proizvedene hrane u Europi završava u smeću, dok milijuni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno me zabrinjava što kućanstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije', istaknula je Borzan.

Zastupnica je zatražila od Europske komisije konkretne mjere za smanjenje otpada u cilju dvostrukog smanjenja do 2030. Naglasila je potrebu za hitnim akcijama.

'Vlada mora educirati građane o važnosti smanjenja otpada, ali i razmisliti o uvođenju strogih pravila za prehrambenu industriju. S obzirom na inflaciju i rastuće cijene hrane, rasipanje hrane neodgovorno je i nedopustivo', kazala je. 

Danci su razvili tehnologiju koja smanjuje propadanje mlijeka u proizvodnji, što pokazuje da prehrambena industrija može biti odgovornija. Engleska uvodi obvezu odvajanja hrane za otpad za firme do 2025. s ciljem strožih mjera koje će značajno smanjiti otpad. EU, smatra Borzan, mora slijediti ovaj primjer i osigurati da hrana, umjesto da postane smeće, bude prenamijenjena u bioenergiju ili gnojivo.

'Europska unija treba snažnije mjere kako bi se svi zajednički uključili u borbu protiv ovog problema. Odgovornost moraju preuzeti svi - od institucija i građana do proizvođača i trgovaca', zaključila je.

Vaša reakcija na temu