ODJEKUJU SIRENE, POGINULI CIVILI Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju u regiji pod kontrolom Armenije

Ministarstvo obrane Azerbejdžana kaže kako je pokrenulo 'antiterorističke operacije' u odcijepljenoj regiji Nagorno-Karabah. Ona je, naime, pod kontrolom Armenije.

Već su mjesecima tenzije iznimno visoke između dvije zemlje po pitanju etnički armenske enklave koja je međunarodno priznata kao pod kontrolom Azerbejdžana, javlja BBC.

U izvještajima stoji da je jedanaest azerbajdžanskih policajaca i civila poginulo u eksploziji rudnika i još jednom incidentu. Zračne sirene čuju se u glavnom gradu Karabaha.

Dužnosnici ministarstva obrane u odcijepljenoj regiji kažu kako je vojska Azerbajdžana prekršila prekid vatre duž čitave linije kontakta raketnim i artiljerijskim napadima. Drugi predstavnici Karabaha govore o opsežnoj vojnoj ofenzivi.

Ove dvije susjedne države već dvaput su ratovale zbog Nagorno-Karabaha, prvi put početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, nakon pada Sovjetskog saveza, a drugi put 2020. godine. Od prosinca je Azerbajdžan postavio de facto blokade na jedinoj ruti u enklavu iz Armenije, poznatu pod nazivom koridor Lachin.

U utorak je ministarstvo obrane u Bakuu optužilo armenske snage za 'sustavno granatiranje' vojnih pozicija. Navode da su odgovorili pokretanjem lokalnih antiterorističkih aktivnosti kako bi razoružali i osigurali povlačenje armenskih trupa s njihovih teritorija, prenosi N1. 

Ministarstvo inzistira da ne napada civile i civilnu infrastrukturu, već kaže kako uz pomoć oružja visoke preciznosti onesposobljavaju samo legitimne vojne mete.

Armensko ministarstvo obrane kaže kako tvrdnje o armenskim napadima ne odgovaraju stvarnosti. Zvukovi artiljerije i pucnjeva mogli su se čuti u utorak iz Khankendija, regionalnog glavnog grada Karabaha, koji Armenci nazivaju Stepanakert. Procjenjuje se da u ovoj planinskoj enklavi živi oko 120.000 etničkih Armenaca.

Dužnosnici u Armeniji dodaju kako je situacija od 14 sati po lokalnom vremenu na granicama zemlje relativno stabilna.

U izjavi Rusija poziva obje zemlje da poštuju dogovor o prekidu vatre potpisan nakon rata 2020. Regionalni posebni povjerenik EU-a Toivo Klaar kaže da je hitno potreban neodgodivi prekid vatre.

Tijekom tog šestotjednog sukoba, Azerbajdžan je ponovno preuzeo kontrolu nad teritorijima oko Karabaha koje je Armenija držala od 1994. godine.

Krhki prekid vatre nadziralo je nekih 3.000 mirovnih snaga Rusije, no pritisak raste, a Moskva je svoju pozornost posvetila invaziji na Ukrajinu. Armenski premijer Nikol Pashinyan nedavno je izjavio kako Rusija spontano napušta regiju.

Azerbajdžan je negirao gomilanje trupa u regiji, a u ponedjeljak su dopustili da pomoć iz Međunarodnog odbora crvenog križa u regiju stigne putem dvije ceste, Lachin koridorom iz Armenije i Aghdam cestom iz Azerbajdžana.