Dabro u Župni dubrovačkoj najavio povećanje cijena veterinarskih usluga

U kongresnoj dvorani hotela Sheraton, doktori veterinarske medicine koji su se okupili na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu '7. Hrvatski veterinarski kongres' u organizaciji Hrvatske veterinarske komore, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog instituta, imali su razloga za zadovoljstvo.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Josip Dabro, najavio je rast cijena veterinarskih usluga i to već od 1. studenoga 2024. za što je u državnom proračunu osigurano 8,5 milijuna eura. Odmah nakon ministra te u istom pozitivnom tonu nastavio je i glavni državni inspektor, Andrija Mikulić, potvrdivši da će u narednim danima potpisati Izmjene i dopune Pravilnika o pristojbama i naknadama za financiranje službenih kontrola, a koje će također rasti.

Velik je to pomak za veterinarsku struku koja se bavi zaštitom zdravlja i dobrobiti životinja te veterinarskim javnim zdravstvom i sigurnosti hrane, s obzirom na to da se većina cijena usluga po kojima rade nisu mijenjale gotovo 15 godina što znači da sve ove godine uopće nisu pratila tržišna kretanja i tržišne promjene.

'Nova mjera bit će i stipendije ministarstva za doktore veterine. Veterinari su važni ne samo zbog dobrobiti životinja, već i zdravlja ljudi i kontrole hrane. Nastojat ćemo ih financijski pratiti, a posebno motivirati mlade ljude za veterinu', dodao je ministar poljoprivrede. 

Na kongresu sudjeluje oko 500 doktora veterinarske medicine iz Republike Hrvatske te zemalja regije i Europske unije koji će raspravljati o temama iz područja zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane. Posebnost su okrugli stolovi na vrlo aktualne teme: 'Stanje i perspektive veterinarstva u Republici Hrvatskoj'; 'Mentalno zdravlje veterinara' i 'Antimikrobna rezistencija'.

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak istaknuo je upravo temu mentalnog zdravlja veterinara, koji zbog stresa u poslu pod pritiskom doživljavaju 'burn-out' sindrom.

'Zbog toga su često prisiljeni mijenjati radno mjesto ili struku. Uz to, nedostaje kadrova na otocima, dalmatinskom zaleđu i u Slavoniji. Nema interesa mladih za rad u ruralnom području niti bi radili s farmskim životinjama. Većinom ih zanima rad s malim životinjama i kućnim ljubimcima,' istaknuo je Zemljak, a kao poticaj mladim veterinarima istaknuo je povećanje plaća.

'S Ministarstvom poljoprivrede i Državnim inspektoratom nastojimo dogovoriti što bolje uvjete i cijene usluga koje se provode za državu na terenu. Mislim da imamo dobre argumente, jer se taj problem javlja u cijeloj Europi,' poručio je Zemljak.

Nagradu za životno djelo na otvaranju Kongresa dobio je prof. dr. sc. Petar Džaja, dr. med. vet. s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

'Veterinarski posao je težak, ali i human. Naša profesija je u svim trenucima odgovorila na sve izazove, od Domovinskog rata do potresa i poplava, ali danas proživljava teške trenutke. Imam dojam kao da nikad nije bilo teže. Naše selo umire i stari, a mladi više nisu zainteresirani za uzgoj životinja. Ali i životinje su izgubile vrijednost. Dok to ne popravimo, ne možemo očekivati boljitak', istaknuo je profesor Džaja te dodao da u malim praksama ima posla, ali i tamo nastaju problemi. 

'Vlasnici su preosjetljivi i često tuže veterinare, koji doživljavaju stres. To je struka koja najčešće počini suicid. Čak četiri puta češće od ostalih medicinskih struka', upozorio je.