INTERVJU Stjepan Nedoklan: Ključno je pronaći modalitet koji bi zadovoljio ribare i zaštitio more

Hrvatska obrtnička komora će od 10. do 12. listopada 2024. u Zadru okupiti hrvatske ribare, zakonodavce, predstavnike nadležnih tijela te sve ključne dionike u ribarstvu kako bi raspravili o aktualnim izazovima i prilikama u sektoru. Domaćin ovog događaja je Obrtnička komora Zadarske županije, a ususret događaju razgovarali smo s predsjednikom Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Stjepanom Nedoklanom koji je otkrio surovost ribarskog života, izazove s kojima se ribari svakodnevno suočavaju, ali i najavio brojne novitete koji će ublažiti postojeća ograničenja i olakšati poslovanje ribarima.

Koje su najvažnije promjene u zakonodavnom okviru ribarstva koje su uvedene u posljednjih godinu dana? Postoje li novosti u suradnji s EU institucijama ili domaćim zakonodavcima koje će direktno utjecati na ribare?

- Jedan od važnijih zakonodavnih promjena je Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete (NN 64/2023) koji je stupio na snagu 1. srpnja ove godine. Njime se propisuju minimalne referentne veličine za očuvanje određenih vrsta riba i drugih morskih organizama te način njihova mjerenja. Isto tako, propisuju se lovostaji za pojedine ribe i druge morske organizme, način utvrđivanja visine naknade štete i jedinični iznos po kilogramu riba i drugih morskih organizama temeljem kojih se utvrđuje visina naknade štete.

Od nove godine kreće administrativna obaveza kojom će se unošenje papirnatih Očevidnika i Izvješća u potpunosti obavljati digitalno. Očekujemo da će ta promjena uveliko olakšati i pojednostaviti administrativne obaveze ribarima. Što se tiče suradnje, ona je s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva godinama kontinuirana i učestala, imamo svoju Upravu, a predstavnici ribara zastupljeni su u raznim radnim skupinama i povjerenstvima.

Na prošlom Susretu govorilo se o utjecaju Natura 2000 i Strategije EU za bioraznolikost. Kakvi su trenutni rezultati u prilagodbi tim regulativama? Jesu li ribari i dalje zabrinuti zbog povećanja zaštićenih morskih površina i kako se te promjene provode u praksi?

- Mi smo kao Ceh na prošlome Susretu stavili naglasak na veće sudjelovanje ribara u izradi Strategije, stojimo na raspolaganju kada se intenziviraju aktivnosti i očekujemo dijalog u kojem ćemo biti važan i uvažen sudionik. Svako ograničenje uvijek donosi zabrinutost među ribarima, no zato je ključno naći određeni modalitet koji bi zadovoljio ribare i pritom zaštitio more i morske organizme koji žive u moru. Drugim riječima, suživot mora i ribara mora biti održiv.

Kako se digitalizacija i tehnološke inovacije mogu primijeniti u ribarstvu? Vidite li potencijal u primjeni novih tehnologija ili ekološki prihvatljivih rješenja za ribarenje?

- Kako smo već i spomenuli, u digitalizaciju se krenulo sa smanjenjem administrativnih obaveza. Tako će se podaci o ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije moći bilježiti i slati u elektroničkom obliku autoriziranom od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ono što ribari kontinuirano zahtijevaju je da se unos podataka što više pojednostavni i smanji jer u ovom trenutku je potrebno unijeti desetak dokumenta unijeti kako bi unos podataka bio ispravan. U cilju primjene ekoloških rješenja ribarima je važno sufinanciranje motora novih generacija koji su ekološki i financijski prihvatljiviji i profitabilniji.

Kada govorimo o ekologiji, postoje neki pionirski projekti u koje su uključeni ribari, poput prikupljanja smeća iz mora kroz određene ribolovne alate (uglavnom koće). Nerijetko ribari ukazuju na povećanu prisutnost smeća u moru, pa se pokreću akcije čišćenja. Također, vidimo potencijal u sufinanciranju vađenja mreža iz mora koje nenamjerno ostaju prilikom ribolova kada se zakače za morsko dno i potrgaju.

Marikultura postaje sve važnija komponenta ribarstva. Koje se koraci poduzimaju da bi ona postala održivija i profitabilnija? Ima li primjera uspješnih projekata koji su značajno unaprijedili lokalnu ribarsku zajednicu? Koji su najveći izazovi u marikulturi danas i kako ih planirate riješiti kroz buduće inicijative?

- Bez obzira na to što je broj gospodarskih subjekata u marikulturi malen oni iz godine u godinu postaju sve važniji faktor u gospodarstvu RH. Teško je govoriti o održivoj i profitabilnijoj marikulturi kada su problemi s kojima se susreću van njihove kontrole i često nepredvidljivi. Najveći su problemi klimatske promjene i predacija orade te je teško utjecati na njih. Ono što je problem je povećanje temperature, pa su tako ove godine malostonski školjkari zbog povećanja temperature imali veliki pomor školjaka. Školjkarstvo je izrazito zahtjevan proces jer da bi određena jedinka dostigla zrelost potrebno je 3 do 4 godine. Ako vas zaobiđu nedaće jednu godinu, već druga godina zbog nepovoljnih uvjeta može uništiti cjelokupnu proizvodnju. Primjerice, zbog visoke temperature školjke se polože na veće dubine, no onda je to povoljno oradi koja se hrani na tim dubinama. Pokušavaju se ublažiti ti izazovi te se stalno surađuje s znanstvenom zajednicom, izrađuju se studije koje bi mogle biti od pomoći pri uzgoju itd.

Što se čini po pitanju mladih ribara i nasljedstvu tradicionalnih obrta da bi se povećao interes mlađih generacija za bavljenje ribarstvom? Kako privući nove generacije i osigurati održivost ovog sektora u budućnosti?

- Uvođenje mladih ljudi u ribarstvo je vrlo izazovno, osobito kada su druge grane gospodarstva, a ponajviše turizam, daleko jednostavnije i profitabilnije. Uz to, kao i u većini ostalih sektora, veliki je problem nedostatak radne snage. Da bi bili ribar morate biti entuzijast koji voli ribarstvo jer je to izrazito težak posao koji se obavlja po svim vremenskim uvjetima; posao ograničen s velikim brojem propisa, zabrana i kontinuiranim promjenama pa se morate oboružati strpljenjem. Ribarstvo je surovo svima i najljepše na svijetu onima koji ga vole.

Ove godine Susret ribara održava se u Zadarskoj županiji. Očekujete li da će biti novih važnih tema i zahtjeva koje će ribari iznijeti prema institucijama?

- Naravno, kao i uvijek, tamo smo da raspravljamo, tražimo rješenja i dobijemo informacije. Rasprave će obuhvaćati teme poput pregleda stanja u hrvatskom i lokalnom ribarstvu i marikulturi, inspekcijskog nadzora u ribarstvu, ali i novitete poput Izvješća te pregleda mogućnosti financiranja u sektoru iz EU fondova. Okupljeni će moći sudjelovati i u nizu stručnih predavanja koji će obrađivati utjecaj klimatskih promjena na biologiju mora, dekarbonizaciju i zelenu tranziciju malog priobalnog ribarstva kroz EU fond te brojna druga pitanja. Kao i do sada, temeljem rasprava i predavanja na Susretu iznjedrit će se određeni zahtjevi koji će u obliku zaključaka biti upućeni prema nadležnim institucijama. Sve kako bismo unaprijedili naše ribarstvo i olakšali našim ribarima život i rad.