PRVI U HRVATSKOJ: U Trogiru se njedre rješenja za jedan od najvećih problema suvremenog svijeta, poplava zbog klimatskih promjena

Fotogalerija (38)

Posljednjih tjedana Italija, Poljska i Rumunjska našle su se na udaru nevremena zbog kojeg su poplavili brojni gradovi, izgubljeni su i ljudski životi. Klimatske promjene su postale više nego opipljive. Možda u najboljem trenutku, dok je javnost još pod dojmom bujica u susjednim državama, s pogledom prema našoj granici, u Trogiru je organizirana međunarodna konferencija 'Ublažavanje rizika od poplava za povijesne gradove' te radionica s naglaskom na kulturnu baštinu. Među brojnim stručnjacima bila je i Aparna Tandon stručnjakinja za očuvanje baštine is ICCROM-a (Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine). 

Organizator okruglog stola je Grad Trogir, u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i medija.

Cilj događanja je bio okupiti govornike raznih struka i razina odlučivanja, raspraviti moguća rješenja te predložiti aktivnosti koje će dovesti do sinergije svih institucija i razina upravljanja povijesnim gradovima, s obzirom na to da studije slučaja pokazuju da klimatske promjene i njihove štetne posljedice za kulturnu baštinu predstavljaju pitanje od nacionalnog interesa.

Povijesnim gradovima kao što je Trogir prijete poplave zbog podizanja razine mora. 

Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru, je istaknula kako je tema nažalost vrlo aktualna.

- Cilj nas profesionalaca koji se bavimo očuvanjem i zaštitom kulturnih dobara je staviti baštinu u fokus svih nacionalnih strategija. Prisutna jest, ali na svim razinama odlučivanja, od lokalne do nacionalne, potrebna je jedna interdisciplinarna i međuresorna suradnja koja će dovesti do toga da se procesi prilagodbe izazovima koji nas čekaju u budućnosti provedu brže i uz pomoć nacionalnih mehanizama - kazala je Popović.

Ustvrdila je i da se nije zakasnilo, ako se probudimo i dobro organiziramo. 

- Ono što je problem je da ne možemo linearno primijeniti na sve jedno rješenje, nego individualno za svaki pojedinačni slučaj - obrazložila je dio izazova.

Upitana je i hoće li se za 30-ak godina moći piti kava na trogirskoj ili splitskoj rivi? 

- To je upitno, ne tako da će more prekriti rivu, ali bit će česta plavljenja, kojih i sad imamo - smatra.

Anuška Deranja Crnkić, ravnateljica Uprave za arhivu, knjižnicu i muzeje pri Ministarstvu kulture i medija smatra da se mora podići svijest o važnosti postojanja rizika za kulturnu baštinu i educirati prvenstveno struku, a zatim i stanovništvo. 

- Kad se dogodi nepogoda moramo zajednički, sinergijski djelovati kako bi spriječili daljnju štetu na kulturnoj baštini. Također, poslije nepogode da znamo kako oporaviti kulturnu baštinu i okoliš - zaključila je.

Poručila je i kako je pravi trenutak da se pokrenemo i u tom smjeru razmišljamo zajednički, stoga je ova konferencija u Trogiru pravodobna i aktualna. 

U ime inicijatora i suorganizatora, gradonačelnik Trogira Ante Bilić je naglasio kako je grad na čijem je čelu jedan od najugroženijih što se tiče poplava iz mora.

- Drago mi je da smo organizirali upravo ovdje jednu ovakvu međunarodnu konferenciju, i to prvi put u Hrvatskoj. Problem je što se nitko sistematično ne bavi ovim problemom, prepušteno je sporadično slučaju i jedinicama lokalne samouprave. Treba podignuti razinu svijesti, a onda i razinu rješavanja problema tako da se to rješava institucionalno. Primjerice, kao što imamo Hrvatske vode koje se brinu o poplavama iz rijeka i svi plaćamo vodne naknade za štititi se od poplava, treba nešto slično napraviti u s problemom podizanja razine mora - naglasio je Bilić. Puno je gradova i stanovnika ugroženo, obrazložio je, a samo u Trogira reći je riječ o čitavoj staroj gradskoj jezgri koja je pod zaštitom UNESCO-a.                                                 

- Ugroženo je 2000 od 12.000 stanovnika. Dakle, deset posto stanovništva je ugroženo poplavama i ako nešto ne krenemo poduzimati postoji opasnost da za nekih 30,40, 50 godina neki dijelovi grada budu nenastanjivi - jasan je Bilić.

Podsjetio je da su se u Trogiru poduzeli određeni koraci, poput saniranja obale, ali, kako kaže, nije jedino rješenje podignuti zid i misliti da se time obranilo od poplave. Izdvojio je i još jedan veliki problem, preklapanje nadležnosti u pojedinim dijelovima. 

Primjerice, na 500 metara obale Čiova nadležni su Županijska lučka uprava, Županijske ceste, Županija i Grad Trogir. 

- Treba pojednostaviti procedure. Dobar smjer bi bio to prepustiti lokalnoj samoupravi jer ona s tim živi - odgovorio je na upit o rješenjima tog problema s kojim se suočavaju svi gradovi na obali.

Dožupan Stipe Čogelja je naveo kako Splitsko dalmatinska županija priprema strateške dokumente koji su bitni za obranu klimatskih promjena, pogotovo u ovom najosjetljivijem području.

U fazi su implementacije svih odredbi akcijskog plana i idu upravo u smjeru podizanju plave i zelene infrastrukture.

- Na ovaj način podižemo svijest građana, ali i stručne javnosti koja mora ponajviše znati o projektiranju, o novim izazovima u izgradnji jer i tu je ključ kako se prilagoditi svim promjenama - smatra.

Jedan od govornika bio je Ante Guć iz Javne ustanove RERA koja provodi projekt Interreg Hrvatska - Italija, konkretno baš za klimatske promjene u UNESCO gradovima. Stari Grad i Trogir su izabrani za aktivnosti, a po okončanju projekta dva povijesna grada bit će bogatiji za studiju za rizike od poplava i infrastrukturne radove.

Stoga i navedimo kako je gradonačelnika Starog Grada Antonio Škarpa otkrio da bi nakon mjerenja s brojila koje su postavili trebali dobiti stvarne podatke o visini plavljenja te u skladu s tim pronaći optimalno rješenje. Zbog svoje konfiguracije, Stari Grad je kroz povijest bio izložen poplavama, ali se posljednjih godina intenziviralo prelijevanje na obalu i poplave.

Izdvojimo za kraj riječi Aparne Tandon, koja je, uzgred, zadovoljna što se okupilo na jednom mjestu dosta stručnjaka s ciljem pronalaska rješenja za zaštitu baštine.

Upitana je koliko je ljudska pohlepa doprinijela prirodnim katastrofama, na što je odgovorila da se treba promijeniti konzumerizam.

- Promijenimo konzumerizam u kulturu koegzistiranja, u kulturu 'mi' a ne 'ja'. Doprinesimo planetu Zemlji - snažna je poruka stručnjakinje.