Luko Paljetak radio je na prepjevu stihova Jerolima Kavanjina na suvremeni hrvatski jezik

U Sutivanu su nedavno proslavili imenovanje novoga akademika Dražena Katunarića, a oplakali su i odlazak akademika, Luka Paljetka.

'Zatekla nas je i iznenadila njegova smrt nakon višegodišnje uspješne borbe s bolešću, a upravo pri kraju zajedničkog projekta koji je s njim zadnjih nekoliko godina provodila Narodna knjižnica Sutivan i izdavačka kuća LITTERIS  Dražena Katunarića uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Radilo se o zahtjevnom poslu transponiranja na suvremeni hrvatski jezik više pjevanja Kavanjinove: 'Poviesti vanđelske bogatoga a nesretna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara', poznatije kao 'Bogatstvo i uboštvo', a u sklopu projekta osuvremenjivanja Kavanjinova kapitalnog djela', poručuju iz Narodne knjižnice Sutivan.

Luko se, dodaju, s velikim entuzijazmom primio ovog teškog i dugotrajnog posla, a nitko nije bio pozvaniji od njega da se uhvati u koštac s vrtlogom Kavanjinovih misli, pouka, metafora, jezičnih konstrukata i enciklopedike njegova doba.

Jerolim Paško Kavanjin (1641. -1714.), splitski plemić, vojnik i odvjetnik, u svojem je ljetnikovcu na rivi u Sutivanu spjevao najopsežnije djelo starije hrvatske književnosti, religiozno-filozofski ep od 32.724 stiha u 30 pjevanja. Prvo izdanje ugledalo je svjetlo dana tek 1861., 147 godina nakon autorove smrti, a nakon toga je spjev doživio još dva izdanja, jedno 1913. godine u redakciji Josipa Aranze i drugo povodom 300 godišnjice Kavanjinove smrti u zajedničkom izdanju Brevijara, Bračkog zbornika i Litterisa 2017. godine.

'Ovo je međutim prvi pokušaj osuvremenjivanja Kavanjinova teksta kako bi postao razumljiv današnjim čitateljima i na taj im način omogućio olakšani uvid u Kavanjinova literarna stremljenja. Transponirao je tako Luko, usprkos brojnim zdravstvenim problemima koji su ga zadesili, odabrana pjevanja u kojima se Kavanjin dotiče zavičajnih tema kao i prvo uvodno pjevanje u kojem razlaže viziju svoga djela, koje je kasnijim pisanjem uvelike nadmašilo obimom i strukturom prvobitnu ideju.

Još je bilo preostalo da napiše esej o svojim iskustvima 'hrvanja' s osebujnim leksikom ovog neobičnog i neobuzdanog pisca. Nažalost, taj je tekst, a sigurno i brojni drugi koje je neumorni Luko pripremao i planirao ostao nenapisan, a praznina nakon njegova odlaska postala veća i tužnija.

Narodna knjižnica Sutivan i Katunarićev LITTERIS objavit će sljedeće godine ovo posebno izdanje 'dekodiranog' Kavanjina s tugom u srcima zbog prijevremenog odlaska ali i s poštovanjem i srećom koja je prožimala višegodišnju suradnju s 'posljednjim dubrovačkim trubadurom' Lukom Paljetkom', zaključuju iz Narodne knjižnice Sutivan.